06.08.2020. Australija: Kako droge utiču na Vaše telo

Različite vrste droga utiču na Vaše telo na različite načine, a efekti povezani sa drogama mogu biti različiti od osobe do osobe. Kako droga deluje na pojedinca, zavisi od različitih faktora, uključujući veličinu tela, opšte zdravstveno stanje, količinu i jačinu droga kao i od toga da li se istovremeno koriste i neke druge droge. Važno je zapamtiti da ilegalne droge nisu kontrolisane supstance, i zato se kvalitet i snaga mogu razlikovati od jedne do druge serije.

Droge mogu imati kratkotrajne i dugoročne efekte. Ovi efekti mogu biti fizički i psihološki i mogu uključivati zavisnost.

Možda se ponašate drugačije, osećate se drugačije i razmišljate drugačije ako ste uzimali drogu. Ili se možda borite da kontrolišete svoje postupke i misli.

Možda ćete početi da koristite drogu bez razmišljanja o bilo kakvoj štetnosti koju nanosite Vašem telu. Možda mislite da droga neće postati problem, jer ste samo povremeni korisnik. Što više uzimate neku drogu, veća je verovatnoća da steknete toleranciju na njene efekte. Ovo može dovesti do potrebe da se uzimaju veće doze da bi se postigli bolji efekti. Iz tog razloga, dokazi govore da nakon duže upotrebe mnoge droge mogu da izazovu zavisnost. Zavisnost od droge može brzo da počne da utiče na vaše psihičko i fizičko zdravlje, a može takođe uticati i na Vaš radni i društveni život.

Važno je zapamtiti da ne postoji bezbedan nivo upotrebe droga. Budite oprezni kada uzimate bilo koju vrstu droga.

Različite droge, različiti efekti

Droge utiču na centralni nervni sistem Vašeg tela. One utiču na to kako razmišljate, osećate i ponašate se. Tri glavne vrste su depresori, halucinogeni i stimulansi:

Depresori usporavaju ili ‘smanjuju’ funkciju centralnog nervnog sistema. Usporavaju poruke koje idu u Vaš mozak i iz njega. U malim količinama depresori mogu uzrokovati da se osoba oseća opušteno i manje inhibira. U velikim količinama mogu izazvati povraćanje, nesvesticu (kolaps) i smrt. Depresori utiču na Vašu koncentraciju i koordinaciju i usporavaju Vašu sposobnost reakcije na situacije. Važno je da ne radite s teškim mašinama dok uzimate depresore. Alkohol, kanabis, GHB, opijati (heroin, morfijum, kodein) i benzodiazepini su primeri depresora.

Halucinogeni iskrivljuju Vaš osećaj stvarnosti. Možete videti ili čuti stvari koje stvarno ne postoje ili ih videti iskrivljeno. Ostali efekti mogu uključivati emocionalnu i psihološku euforiju, stezanje vilice, paniku, paranoju, uznemirenost stomaka i mučninu. Ketamin, LSD, PCP, „čarobne gljive“ i kanabis su primeri halucinogena.

Stimulansi ubrzavaju ili „stimulišu“ centralni nervni sistem. Ubrzavaju prenošenje poruka u mozak i iz njega, zbog čega se osećate budnije i samouverenije. To može uzrokovati pojačani rad srca, krvni pritisak i telesnu temperaturu, smanjeni apetit, uznemirenost i nesanicu. U velikim količinama stimulansi mogu izazvati anksioznost, paniku, napade, grčeve u stomaku i paranoju. Kofein, nikotin, amfetamin, kokain i ekstazi (MDMA) su primeri stimulansa.

Faktori rizika od štete povezane sa drogom

Efekti droga i koliko dugo traju zavise od niza faktora:

  • vrste i jačine droga koje koristite
  • kako je napravljena droga – supstance proizvedene u kućnim laboratorijama mogu da sadrže bakterije, opasne hemikalije i druge nesigurne materije i da imaju nepoznatu jačinu. Čak i jedna doza može izazvati predoziranje koje vodi do oštećenja mozga ili smrti
  • Vaše fizičke karakteristike (uključujući visinu, težinu, starost, telesne masnoće i metabolizam)
  • doze koju uzimate
  • koliko često i koliko dugo koristite drogu
  • kako uzimate drogu (udisanjem, intravenozno ili oralno). U poređenju sa oralnim uzimanjem, udisanje i ubrizgavanje verovatnije će dovesti do predoziranja i zavisnosti. Ako ubrizgavate drogu, deljenje pribora za ubrizgavanje sa drugim osobama povećaće rizik od zaraze ozbiljnim bolestima kao što su hepatitis i HIV. Takođe će povećati rizik od ozbiljne infekcije
  • Vaše mentalno zdravlje, raspoloženje i okruženje (to jest, da li ste na sigurnom, srećnom ili nebezbednom mestu) može uticati na iskustvo koje imate prilikom uzimanja droge. Ako imate problema sa mentalnim zdravljem, droge mogu pogoršati ili komplikovati simptome tog stanja
  • da li mešate drogu, uključujući i alkohol. Konkretno, upotreba alkohola može dovesti do ponašanja visokog rizika (poput vožnje u pijanom stanju) što može rezultirati ozbiljnim povredama ili smrću sebe ili drugih.

Fizičke tegobe od upotrebe droga

Upotreba droga može uticati na kratkoročne i dugoročne zdravstvene probleme. Neki od ovih zdravstvenih ishoda mogu biti ozbiljni a u nekim slučajevima i nepovratni.

Upotreba droga može dovesti do rizičnog i nekontrolisanog ponašanja. Kada ste pod uticajem droga:

  • Pojačan je rizik od saobraćajnih nezgoda (u automobilu ili gde god da se nalazite).
  • Možete postati potencijalna žrtva seksualnog napada ili možete imati nezaštićeni seks. Bilo koji od ovih slučajeva mogao bi dovesti do trudnoće i seksualno prenosive infekcije.
  • Mogli biste izvršiti seksualni napad ili drugi nasilni čin.
  • Možda ćete imati problema sa spavanjem, razmišljanjem, pamćenjem i sa rešavanjem problema.

 

Upotreba droga takođe može rezultirati dugoročnim zdravstvenim problemima koji uključuju:

  • Štetnost za organe i sisteme u Vašem telu, kao što su grlo, želudac, pluća, jetra, pankreas, srce, mozak, nervni sistem
  • Karcinom (poput raka pluća zbog udisanja droga)
  • Zarazne bolesti, usled upotrebe zajedničkog pribora za ubrizgavanje i povećane učestalosti rizičnog ponašanja
  • Štetno dejstvo droge u trudnoći ogleda se komplikovanjem razvoja i rasta fetusa
  • Akne ili oštećenja na koži ako se droga koju uzimate apsorbuje u telo preko sluzokože
  • Tragove igle i oštećenja (povlačenja) vena ukoliko je unos droga najčešće intravenski
  • Ćelavost
  • Pojačani muški hormon kod žena, koji se manifestuje poput dlaka na licu
  • Problem sa zubima koji postaju krti i lome se; takođe, loš zadah, karijes i bolesti desni
  • Promene raspoloženja i neprimereno ponašanje
  • Zavisnost
  • Psihoza (gubitak kontakta sa stvarnošću)
  • Neočekivano (iznenadno) predoziranje
  • Veći rizik od mentalnih bolesti, depresije, samoubistva i smrti.

 

Dejstva najčešćih psihoaktivnih supstanci

Kanabis (haš, trava, marihuana):

  • može izazvati opuštanje i izmenjenu percepciju
  • može dovesti do ubrzanog rada srca i niskog krvnog pritiska
  • može učiniti da se osećate opušteno i srećno, ali takođe može izazvati letargiju, anksioznost, paranoju i psihozu u ekstremnim slučajevima. Istorija ili porodična istorija mentalnih bolesti može povećati mogućnost ekstremnijih psihotičnih reakcija
  • upotreba kanabisa je povezana sa problemima mentalnog zdravlja poput šizofrenije, a takođe, kada se puši, sa bolestima pluća poput astme, hroničnog bronhitisa, karcinoma pluća, grla, usta i jezika
  • utiče na to kako Vaš mozak funkcioniše. Redovna upotreba može dovesti do otežane koncentracije, učenja i zadržavanja informacija
  • smanjuje vašu plodnost
  • ako se meša sa duvanom, verovatno će povećati rizik od srčanih bolesti i karcinoma pluća.

 

Kokain (kokain u prahu, koka, belo, sneg, koks, Charlie, krek):

  • dovodi do povećanja energije
  • čini da se osećate srećno, budno, samouvereno i manje inhibirano, ali ima gadno„spuštanje“ zbog kojeg se osećate depresivno i loše. (Upotreba depresora u cilju pomaganja da „spuštanje“ bude lakše, može povećati šanse za razvoj negativnih ciklusa zavisnosti.)
  • može prekomerno stimulisati rad srca i nervni sistem i dovesti do napada, krvarenja u mozgu, moždanog udara ili srčanog udara (ljudi su umrli  usled prekida rada srca izazvanog kokainom)
  • smanjuje Vašu percepciju bola i može rezultirati povredama
  • nosi veći rizik ako se meša sa alkoholom ili drugim stimulansima, posebno ako imate visok krvni pritisak ili imate neke srčane probleme
  • može štetiti Vašoj bebi tokom trudnoće i može dovesti do pobačaja
  • može povećati rizik od oštećenja mentalnog zdravlja poput anksioznosti, paranoje i psihoze
  • može dovesti do oštećenja sluznice nosnog prolaza i nosa
  • ako se ubrizgava, može prouzrokovati kolaps samih vena i povećati rizik od infekcije HIV-om i hepatitisom.

Mefedron (mjau mjau, m-cat, mačja droga, luda mačka)

  • može da izazove osećanja sreće, euforije i samopouzdanja, ali takođe može da izazove anksioznost i paranoju
  • kod nekih korisnika izaziva povraćanje, znojenje i glavobolje
  • može prekomerno da stimuliše Vaše srce i nervni sistem
  • može izazvati periode nesanice
  • može dovesti do napada i uznemirenih i halucinogenih stanja
  • ako se koristi u većim količinama, može prouzrokovati trnjenje na rukama i nogama, napade i respiratorne probleme
  • povezan je sa većim brojem smrti
  • ako se ubrizgava, može prouzrokovati kolaps vena i povećati rizik od infekcije HIV-om i hepatitisom.

Ekstazi (MDMA, ekser, E, ljubavna droga):

  • može učiniti da se osećate budno, toplo i pričljivo
  • može učiniti da zvukovi i boje izgledaju intenzivnije
  • može izazvati anksioznost, konfuziju, paranoju, pa čak i psihozu
  • sama upotreba povezana je (u slučajevima dugotrajne upotrebe) sa gubitkom pamćenja, depresijom i anksioznošću
  • može dovesti do pregrevanja i dehidracije
  • sprečava Vaše telo da proizvodi dovoljno urina, pa dolazi do zadržavanja tečnosti.

 

Speed (amfetamin, meth i chalk):

  • može učiniti da se osećate budno, samouvereno i energično
  • može smanjiti apetit
  • može dovesti do uznemirenosti i agresivnosti
  • može izazvati konfuziju, paranoju, pa čak i psihozu
  • možete se osećati jako depresivno i letargično satima ili danima, kada koristite duže vreme
  • može izazvati visok krvni pritisak i srčani udar
  • rizičnije je ako se meša sa alkoholom ili ako imate probleme sa krvnim pritiskom ili srcem
  • dovodi Vas u rizik od predoziranja, oštećenja vena i tkiva i zaraznih bolesti (kao što su hepatitis C i HIV), ako ubrizgavate Speed.

Ajs/Led (kristalni met, shabu, kristal, staklo, P):

  • može stvoriti osećaj zadovoljstva i samopouzdanja
  • može učiniti da se osećate budno i energično
  • može da uzrokuje da ponavljate jednostavne stvari poput svraba i grebanja
  • može prouzrokovati uvećane ili proširene zenice i suva usta
  • može Vas naterati da često perete zube
  • može izazvati prekomerno znojenje
  • može dovesti do ubrzanog otkucaja srca i disanja
  • može smanjiti apetit
  • može povećati Vaš seksualni nagon
  • dovodi Vas u rizik od zaraznih bolesti (kao što su hepatitis B, hepatitis C i HIV) ako ga ubrizgavate
  • može oštetiti Vaše nosne kanale i prouzrokovati krvarenje iz nosa ako ga ušmkravate.

 

Efekti „spuštanja“

„Spuštanje“ je reakcija Vašeg tela na supstance koje ste uzeli posle početne reakcije. Drugim rečima, to je poslednji efekat.

Koliko dugo traje i koliko je loše, zavisi od vrste droga (stimulanse ili depresora) i od Vaše starosti, pola i tolerancije.

Uobičajene posledice su ravnodušnost, depresija i iscrpljenost. Takođe, možete osećati:

  • drhtanje, vrtoglavicu, znojenje
  • glavobolju
  • mučninu
  • umor
  • sitost
  • pospanost ili nesanicu

 

Izvor: https://www.betterhealth.vic.gov.au/