20.08.2018. Velika Britanija: Zašto se neprestano prešućuje veza između kanabisa i psihoze

Ono što se dogodilo s duhanom, potrebno je da se dogodi i s kanabisom. Prije 50 godina većina ljudi je postala svjesna da pušenje može izazvati karcinom od kojeg se [...]

Ono što se dogodilo s duhanom, potrebno je da se dogodi i s kanabisom. Prije 50 godina većina ljudi je postala svjesna da pušenje može izazvati karcinom od kojeg se može umrijeti. Od tada je broj pušača u Velikoj Britaniji pao za dvije trećine. Obeshrabrujući aspekt sadašnje rasprave o kanabisu jest taj da mnogi zagovornici legalizacije ili dekriminalizacije očito nisu uzeli u obzir da je tijekom proteklih 10 godina znanstveno dokazana uzročna povezanost između kanabisa i psihoze, na isti način kao i veza između karcinoma i cigareta krajem 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća.

Dokazi objavljeni u nizu znanstvenih studija imaju isti zaključak: konzumacija kanabisa značajno povećava rizik od shizofrenije. Jedna studija iz Lancet Psychiatry zaključuje da je “rizik od nastanka psihotičnog poremećaja otprilike tri puta veći kod uživalaca skunka u odnosu na one koji nikad nisu konzumirali kanabis”. (Skunk je vrsta biljke Cannabis vrlo neugodnog mirisa koja se dobiva križanjem više sorti kanabisa kako bi se povećala koncentracija THC-a). Kako je 94% zaplijenjenog kanabisa super snažni skunk, u usporedbi s 51% 2005.g. (podaci za Veliku Britaniju), gotovo svi koji danas konzumiraju kanabis imat će trostruko veću vjerojatnost od nastanka psihoze.

Stručnjaci za mentalno zdravlje više ne dvoje oko opasnosti. Profesor psihijatrije Robin Murray s londonskog Instituta za psihijatriju kaže: “Ako je rizik za shizofreniju u općoj populaciji 1%, onda će uz konzumiranje običnog kanabisa biti 2%. Ako pušite redovito, rizik može dogurati do 4%, a ako pušite skunk svakodnevno rizik će biti do 8%”. Svi koji se pitaju što se događa s ovom posljednjom skupinom trebali bi posjetiti neku psihijatrijsku bolnicu. Dr. Humphrey Needham-Bennett, psihijatrica iz Bolnice Cygnet kaže da je konzumacija kanabisa među bolesnicima toliko česta da svi konzumiraju ili su konzumirali te je posve iznenađujuće ako netko kaže: “Ne, ja ne koristim droge.”

Stručnjaci već dugo sumnjaju u povezanost između kanabisa i shizofrenije, no ona je zadržala status relativno benigne droge, a slika o njoj još je više ‘omekšana’ nadolaskom kulturnih i seksualnih sloboda 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Ovakav status je bio toliko rasprostranjen da su se i prije 20 godina jedva spominjale negativne posljedice kanabisa. Psihijatrica dr. Zerrin Atakan kaže: “Kanabis me počeo zanimati jer sam 80-ih godina radila na intenzivnom odjelu gdje su se naši bolesnici nakon tretmana osjećali dobro. Kada bismo ih otpustili te bi oni htjeli proslaviti svoju “slobodu” uz joint, nakon nekoliko sati vratili bi se psihotični. Bila sam zapanjena otkrićem da je kanabis, najčešće korištena ilegalna droga, jedva istraživana 90-ih godina te da nema istraživanja o tome kako utječe na mozak”. Studije dr. Atakan i drugih psihijatara pokazale su povezanost kanabisa i shizofrenije, a to polagano postaje uvriježeno mišljenje.

Dodatna poteškoća je u tome što se ljudi plaše duševnih bolesti i ne poznaju njihove uzroke kao kod tjelesnih bolesti poput karcinoma ili HIV-a. Oko tri četvrtine onih s kojima slučajno pričate o mentalnom zdravlju ne zna ništa o psihozi i njezinim uzrocima, dok jedna četvrtina zna i previše jer imaju nekoga od rodbine ili prijatelja tko boluje od te bolesti. Oni koji imaju iskustvo shizofrenije o tome ne vole previše pričati da njima bliska osoba ne bi bila stigmatizirana. Također su oprezni oko spominjanja kanabisa, jer bi njihov bližnji mogao biti otpušten kao narkoman koji je sam kriv za svoju bolest.

Sama zakonska ograničenja neće zaustaviti milijune ljudi da prestanu konzumirati kanabis. No, legalizacija kanabisa ju legitimizira i šalje poruku da ga vlada smatra relativno bezo-pasnom. Činjenica da je kanabis ilegalan snažan je poticaj za mnoge potencijalne potrošače, bez obzira na šanse da budu kažnjeni zbog toga. Legalizacija kanabisa može prebaciti proizvodnju i prodaju iz ruku kriminalnih bandi u ruke komercijalnih tvrtki koje bi htjele ostvariti dobit, oglašavati svoj proizvod i povećati broj svojih kupaca. Komercijalizacija kanabisa ima jednako opasnosti kao i kriminalizacija.

Problem s takvim iritantnim, ali sterilnim argumentima za i protiv legalizacije i dekriminalizacije jest da oni skreću pažnju od onoga što se treba i može učiniti: neprekidnom kampanjom koja će uvjeriti ljude svih dobi da od kanabisa mogu postati ludi. Do neke razine, ljudi uče iz gorkih iskustava. Kako kaže profesor Murray: “Prosječni 19- do 23-godišnjak vjerojatno zna više o opasnostima kanabisa nego prosječni liječnik ‘jer ima nekog prijatelja koji je postao paranoidan’. Ljudi su više čuli o lošim stvarima, nego što su ih iskusili.

 

Izvor: Facebook /Ivan Ćelić, član Hrvatskog sabora, i doktor medicine koji radi u Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu…

Povezani članci

Najnoviji članci
Arhiva