28.08. 2018. Španija: Intervju sa Montse Rafel, generalnom direktorkom Dianov-e

Dianova International pokreće kampanju “Prekinimo stigmatizaciju zavisnosti” povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge 26. juna.

Cilj kampanje je da se podigne svest o fizičkim i psihološkim posledicama stigmatizacije osoba koje se suočavaju sa poremećajima izazvanim upotrebom psihoaktivnih supstanci i zavisničim ponašanjima. Kampanja teži da naglasi da zavisnost nije lični izbor, već pitanje javnog zdravlja i potrebno ju je kao takvu i tretirati.

Montse Rafel je Generalni Direktor Dianova International-a od 2006.god. Tokom ovih godina Gđa. Rafel je doprinela ojačavanju odnosa između civilnog društva i međunarodnih organizacija.

Iz čega je proizašla ova ideja?

Tokom protekle decenije Dianova je pokrenula različite međunarodne kampanje sa ciljem da se poveća društvena svest o rizicima zavisničkih ponašanja među mladima, porodicama i roditeljima, kao i osobama sa poremećajem vezanim za upotrebe supstanci, koja obuhvataju ponašanja vezana kako za konzumiranje supstanci tako i ona koja nisu vezana za supstance.

Ove godine smo želeli da istaknemo potrebu prekidanja stigmatizacije zavisnosti zbog toga što su iskustva stigmatizacije i diskriminacije česta pojava u svakodnevnom životu ljudi sa problematičnim konzumiranjem alkohola i drugih droga.

Koje su posledice ovih iskustava?

Pre svega, većina osoba koje se bore sa poremećajima zavisnosti ne traži pomoć, delimično iz razloga što se plaše da će biti obeleženi kao “zavisnici” ili “teški alkoholičari”. Ukoliko bi uspeli da uklonimo stigmu, krivicu i sramotu iz jednačine, ljudima bi bilo mnogo jednostavnije da donesu objektivnu procenu svoje situacije i otvoreno razgovaraju sa zdravstvenim radnikom.

Stigmatizacija i diskriminacija često umanjuju sposobnost ljudi da se ponovo uključe u svoju zajednicu i pristupe mogućnostima za zaposlenje i stanovanje. Takođe, mogu dodatno pogoršati već prisutan nepovoljni položaj i dovesti do  socijalne izolacije i isključenja koji mogu imati dramatičan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje.

Na kraju, iskustva stigmatizacije i diskriminacije mogu povećati šanse za rizično ponašanje.

Od čega se sastoji ova kampanja?

Stvorili smo slike koje predstavljaju ljude koji mogu iskusiti stigmatizaciju i diskriminaciju. Njihova svrha je da pozovu širu javnost kao i ciljane pojedince da razmisle o važnosti poštovanja prava i dostojanstva drugih ljudi. Slike su takođe i poziv na delovanje: moramo prestati da razlikujemo sebe od onih kojima je potrebna pomoć. Svima je potrebna adekvatna podrška i briga.

Da li je ova kampanja dostupna i na drugim jezicima?

Da, kampanja će biti dostupna na osam različitih jezika i nadamo se da će biti široko rasprostranjena, pogotovo u zemljama u kojima je naša mreža već aktivna, uglavnom  u Kanadi, Čileu, Indiji, Italiji, Keniji, Nikaragvi, Pakistanu, Portugalu, Sloveniji, Španiji, Švedskoj, SAD i Urugvaju.

Ranije ste pomenuli ciljane pojedince, ko su oni?

Stigma i diskriminacija se može doživeti svugde, ali su najprisutnije u četiri specifične oblasti uključujući zdravstveni sistem i javno zdravlje, zaposlenje, mediji i politički sistem. Specifična odlika ove kampanje je da planiramo da izdamo četiri dokumenta sa listom predloga prilagođenim za ove ciljane pojedince: na primer kako ljudi iz oblasti medija treba da shvate da način na koji prenose priče o zavisnostima i jezik koji koriste može da doprinese daljem rastu stigmatizacije i diskriminacije.

Na koga stigmatizacija najviše utiče?

Tri grupe su posebno stigmatizovane: prva grupa su žene koje koriste supstance koje stvaraju zavisnost. One su podložne duploj stigmatizaciji, prvo kao žene, a onda kao neko ko je zavisan ili je oporavljeni zavisnik o opojnim supstancama – ovo stanje se može dodatno pogoršati kada dobiju decu.

Ljudi koji su se izlečili od problematične upotrebe alkohola ili drugih droga su često pod uticajem stigmatizacije koja se može zadržati još mnogo godina nakon njihovog oporavka. Zamislite, ovi ljudi zaista pokušavaju da obnove svoj život ali se još uvek suočavaju sa sklonostima i stereotipima straha od “zavisnika”. Naše društvo nastavlja da naglašava koliko je važno prevazići zavisnost od alkohola i drugih droga i postati “produktivni građanin” bez da tim ljudima obezbijedi priliku da to i urade.

Na kraju, želeli smo da razgovaramo o iskustvima stigmatizacije sa ljudima koji još uvek koriste drogu, zbog toga što su oni najčešće viđeni kao ljudi vođeni svojim porocima i da su u potpunosti odgovorni za to što im se dešava. Ovo je očigledna nepravda. Zavisnost je problem sa mnogo lica koji obuhvata veliki broj različitih faktora. Moramo razumeti da stigma i isključivost sprečavaju pristup tretmanu i drugim zdravstvenim uslugama; sprečavaju ljude da upotpunosti uživaju svoja prava.

Koje su šire implikacije ove kampanje za oporavak na međunarodnim nivoima?

Stigmatizacija zavisnosti i diskriminacija su veoma široko rasporstranjene. Iz tog razloga bismo trebali da govorimo o tome na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovo je definitivno nešto što treba biti na dnevnom redu. Zaustavljanje stigmatizacije i diskriminacije je ključni element u promovisanju politike o drogama koja je fokusirana na pojedinca i poštuje ljudska prava. Promena je moguća.

Hvala Vam!

Uključite se sa nama u kampanju #PrekinimoStigmuSada (QuitStigmaNow)

Posteri su dostupni na ovom linku.

Članak je preuzet sa: eurad.net