KAKO SE PORODICE TREBAJU OPHODITI?

Konzumacija droge skoro pa uvijek utiče i na porodicu. Važno je znati na početku: ako osoba u vašoj porodici koristi droge, vi to niste uzrokovali niti ste odgovorni za nastalu situaciju.

Porodice mogu učiniti stvari gorim nego što jesu.

Reakcije koje porodice imaju na ovisnost/zavisnost često nikome ne pomažu. Postanu suovisni/kozavisni o tom problemu. U biti, ovisnost/zavisnost i suovisničko/kozavisničko ponašanje postaju „srodne duše“ držeći jedno drugog kao taoce. Taj suovisnički/kozavisnički odnos se definiše kao „Prekomjerno emocionalno ili psihološko oslanjanje na člana porodice, naročito člana koji zahtijeva pažnju zbog bolesti ili ovisnosti/zavisnosti“. Suovisnički/kozavisnički odnos uzrokuje da bliska osoba, traži i daje izgovore za ponašanje ovisne/zavisne osobe. Ovakvo ponašanje je kontraproduktivno i njime se samo jača ovisnost/zavisnost a postoji i mogućnost i da postane jako velika smetnja na putu procesa oporavka.

Kako možete znati da situaciju vezanu za ovisnost/zavisnost činite gorom nego što jeste?

Neki od znakova na koje trebate obratiti pažnju:

  • ‘Ne’ nije dio vašeg vokabulara
  • Uvijek govorite „Da“ na sve što se traži od vas
  • Izvinjavate se drugima za ponašanje vaše bliske osobe; tajnovitost
  • Pozivanje posla, škole ili odgoda/dogovaranje sastanaka za blisku osobu
  • Teškoće vezane za intimu; teškoće u postavljanju granica
  • Osjećanje anksioznosti i straha od odbijanja ili napuštanja
  • Osjećanje odgovornosti za probleme voljene osobe
  • Osjećaj zarobljenosti u vašem odnosu
  • Davanje novca ili neprimjećivanje da vam novac nedostaje iz novčanika
  • Skrivanje ovisnosti od drugih; laganje osobi kako bi sakrili istinu
  • Smišljanje izgovora za bližnju osobu; izmišljanje priča o tome zašto je bliska osoba takva kakva jeste
  • Potreba da imate kontrolu; potreba da izgledate dobro drugim ljudima (briga o tome ‘šta će ko reći’)

Uobičajna ponašanja

  • Prihvatanje da se situacija neće promijeniti : „Situacija je takva kakva jeste.“
  • Doživljavanje sebe kao mučenika: „Vidi šta ja radim za nju/njega.“
  • Doživljavanje sebe kao žrtve: „Vidi šta mi je uradio/la, kao i mojoj porodici. Jadan/na ja.“
  • Nemogućnost razlikovanja vaših i problema vama bliske osobe
  • Okrivljavanje situacije ili drugih ljudi umjesto bliske osobe koja je ovisna/zavisna „On je tako težak šef.“ ili „Ona ima lošeg nastavnika.“
  • Okrivljavanje bliske osobe koja je ovisnik/zavisnik za sve što nije u redu sa vašim životom
  • Ljutnja i ogorčenost zbog nečijeg ponašanja a i dalje ostajanje u tom suovisničkom/ko-zavisiničkom odnosu
  • Opravdana ljutnja na osobu zbog nepravde koju je nanijela
  • Završavanje rečenica bliskoj osobi
  • Ignorisanje negativnih ili opasnih ponašanja ovisne/zavisne osobe, poput krađe, laganja, tuče ili problema sa zakonom/pravnih problema
  • Nemogućnost da definišete svoja osjećanja, osim ljutnje, tuge i bijesa
  • Stavljanje potreba ovisne/zavisne bliske osobe na prvo mjesto
  • Odbijanje ili negiranje postojanja problema
  • Ponavljanje da je „sve u redu“
  • Nemogućnot dijeljenja, prepoznavanja ili izražavanja osjećanja
  • Prekomjerno korištenje „mi“ termina, rijetko „ja“

Terapeutske istine

Uprkos destruktivnoj i bolnoj realnosti ovisnosti/zavisnosti i njenog utjecaja koji ima na krugove porodica, prijatelja i poslovnih partnera, promjena je moguća. Postoji nekoliko segmenata te promjene. Prvi je da naučite o konzumaciji droga, poremećajima koji nastaju u toku konzumacije, mentalnom zdravlju, te procesu oporavka od ovisnosti/zavisnosti. Drugi segment je da trebate biti ne dio problema – već dio rješenja! U nastavku su navedene neke terapeutske istine koje vam mogu pomoći u tome:

  • Vi niste uzrokovali ovisnost/zavisnost svoje bliske osobe
  • Ne možete sami izliječiti tuđu ovisnost/zavisnost
  • Ne možete sami kontrolisati tuđu ovisnost/zavisnost
  • Možete se bolje brinuti za sebe
  • Možete naučiti da bolje komunicirate i dijelite svoja osjećanja
  • Možete praviti zdravije izbore
  • Možete slaviti, radovati se i nagrađivati sebe za vaš lični rast i razvoj

Treći aspekt promjene je stvaranje zdravih granica za vas i članove vaše porodice i za osobu koja je ovisnik/zavisnik. Pitanja koja se trebaju postaviti vezano za izgradnju iskrenih i zdravih ograničenja:

  • Koje ponašanje je u redu a koje nije u redu?
  • Šta je bilo u redu prije konzumacije droga i kako se to promijenilo?
  • Šta nije bilo u redu prije konzumacije droga i kako se može poboljšati ovaj put?

Kao neko ko želi dobro bliskoj osobi morate biti u stanju da se probudite svako jutro, pogledate se u ogledalo i znate da ste vrijedni i da se možete držati ograničenja koja ste postavili.

U tim ograničenjima potrebno je da jasno izrazite šta ste spremni da uradite da bi podržali blisku osobu u njenom oporavku. Dodatno, definišite načine na koji će članovi porodice to raditi, a da se pritom brinu i o sebi. Očekivanja je potrebno jasno i koncizno artikulisati. Na primjer, bliska osoba bi se mogla angažovati u tretmanu koji definiše stručnjak. Ovo uglavnom uključuje nenajavljena testiranja na droge, posjećivanje sastanaka, prisustvovanje intenzivnom vanbolničkom tretmanu.

Zdrave granice ključne za lično zdravlje i sreću. Kada bliska osoba koja ima problem ovisnosti/zavisnosti potraži tretman, svi članovi porodice, prijatelji, kolege i poslovni partneri moraju dobro preispitati svoja ponašanja i ponovo početi postavljati granice kako bi se desila promjena.

Također, od suštinskog je značaja da osobe koje su u suovisničkom/kozavisničkom odnosu počnu brinuti o sebi, fizički i emocionalno. Okrenite se svojim ličnim vrijednostima da bi pronašli snagu. To može doći u obliku duhovnosti ili veze sa „višom silom“. Grupe podrške, meditacija, fizička aktivnost i socijalno zbližavanje pomažu u procesu vašeg oporavka. Kada je sve ovo na mjestu, članovi porodice ne moraju da idu putem sažalijevanja koji vodi ka prigovaranju i nagovaranju, neće biti potrebe da krivite druge ili da samo i nužno organizujete svoj život oko pomoći bliskoj osobi da prestane sa upotrebom psihoaktivnih supstanci.